DOKUMENTACIJSKI CENTAR

O DOKUMENTACIJSKOM CENTRU

 

Obnovom SKD Cankar 1993. godine zaživjele su razne kulturno-umjetnićke i obrazovne aktivnosti sa zadatkom da obnove slovenački duh i kulturu u Sarajevu. Među ostalim djelatnostima je već 1994. godine u „Cankaru“ formiran Dokumentacioni centar u silju prikupljanja i čuvanja dokumentacije i podataka o Slovencima u BiH u više od sto proteklih godina.



  
  
  
 

Odmah po formiranju za rukovodioca Dokumentacionog centra Cankara imenovana je Marija Dolinšek-Divčič, arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo. Kao arhivski savjetnik sa dugogodišnjim iskustvom Marija dlinšek-Divčić je organizovala rad na prikupljanju arhivske građe o Slovencima u BiH u arhivima i drugim kulturnim institucijama u Sarajevu. Kao polazna osnova za istraživnje arhivske građe i druge dokumentacije poslužio je naućno-histografski projekat za monografiju SLOVENCI U BOSNI IN HERCEGOVINI, koji je 1995. godine urađen u Cankaru s ciljem, da se na osnovu njega izradi monografija o Slovencima u BiH. Iniciator i glavna pokretačka snaga ovog Projekta bio je Stanko Koblar, prvi predsjednik obnovljenog SKD Cankar. Uz njega su na tom Projektu angažovani istaknuti historiografi sa Filozofskog fakulteta i Instituta za historiju u Sarajevu. Pod rukovodstvom Marije Dolinšek-Divčić grupa iskusnih arhivskih radnika je u toku 1995 in početkom 1996. godine izvršila obimna arhivska istraživanja i prikupila oko 5.000 arhivskih i drugih dokumenata koji se odnose na Slovence u BiH. Treba naglasiti, da najznačajniju prikupljenu arhivsku građu čine dva arhivska fonda: Slovenski klub (1910 – 1941) i Delavsko kulturno društvo Cankar (1934 – 1941 i 1945 – 1951). Cjelokupna navedena djelatnost Dokumentacionog centra i Projekta SLOVENCI U BiH odvijala se u 1994., 1995. i 1996. godini, znaći u periodu, kada je Sarajevo bilo pod opsadom i u vrlo teškim ratnim uslovima. Zato posebno treba vrednovati trud, da se u tim teškim ratnim uslovima u okviru Cankara odvija intenzivna aktivnost. Po završetku rata, 1996. godine došlo se do saznanja, da se u Ljubljani u okviru Instituta za narodnostna vprašanja već realizuje projekat pod istim naslovom kao i u Cankaru – SLOVENCI U BiH. Međusobnim dogovorima zaključeno je, da se ta dva projekta objedine u jedan koji je u Institutu za narodnostna vprašanja vodila dr. Vera Kržišnik. Na osnovu toga dogovora SKD Cankar je ustupio Institutu za narodnostna vprašanja u Ljubljani kopije prikupljenih oko 5.000 dokumenata. Time je u Cankaru prestao rad na projektu SLOVENCI U BiH, ali je Dokumentacioni centar nastavio rad koristeći svoje materijale u raznim prilikama kao što su izlaganja o historiji i kulturi Slovenaca u BiH, pisanje napisa o Slovencima, obilježavanje raznih jubileja na osnovu dokumentacije i slićno. Posebno značajan oblik djelovanja Dokumentacionog centra je bio niz foto-dokumentacionih izložbi, koje su prezentirane kako članovima Cankara tako i širem auditoriju. Tu posebno treba izdvojiti izložbu povodom 75-gofišnjive CKD Cankar, koja je osim u Sarajevu bila izložena i u drugim mjestima Bosne i Hercegovine, a treba da se prezentuje i u Sloveniji. Do sada je u Dokumentacionom centru osim istoriografske građe o Slovencima u BiH sačuvana i dokumentacija i fotografije SKD Cankar od obnavljanja 1993. godine pa do danas. Na taj način čuva se od zaborava i ono što je davno prošlo, ali i ono što se sada događa. Time Dokumentacioni centar ima trajnu ulogu i značaj u djelovanju SKD Cankar.